Vjerojatno ste čuli podatke da sve veći broj djece dobiva odgodu upisa u osnovnu školu. Prošle godine 4042 djece je dobilo odgodu upisa u prvi razred osnovne škole, a mnogi su upisani po prilagođenom i individualiziranom programu. Najčešći razlog odgode je psihofizička nezrelost, te nerazvijena grafomotorika ili izostanak jezičnih predvještina. Uz to, 56% djece provodi dva ili više sati dnevno pred televizorom ili računalom, dok je vikendom taj broj još veći. Stoga postavlja se pitanje. Kako odgojiti dijete u digitalnom dobu?
Ključni izazovi
Nekoliko faktora doprinosi ovim problemima: premalo kretanja, pogrešna prehrana i rana izloženost ekranima. Nedostatak fizičke aktivnosti dovodi do pretilosti, ali i do problema s koncentracijom i kognitivnim razvojem djeteta.
Kako to spriječiti?
Jedan od bitnih koraka je poticanje djece da idu pješice u školu i da se iz nje pješice vraćaju. Velika većina škola je udaljena do 30 minuta hoda te uz još uvijek dovoljno visoku razinu sigurnosti u prometu, dijete uistinu može ići samo u školu. Malo šetnje do škole, razgovor s prijateljima, prepuštanje odgovornosti djetetu i vjera u njega potiče njihovu sigurnost i samopouzdanje. U školi dijete treba poticati da aktivno sudjeluju na satima tjelesnog odgoja jer djeca, pogotovo ako nisu sportaši, znaju izbjegavati sate tjelesnog odgoja i rade što je manje moguće.
Škole u Republici Hrvatskoj nude cijeli niz izvannastavnih aktivnosti kao npr. nogomet, rukomet, odbojka, šah, gimnastika i sl. Izvannastavne aktivnosti su besplatne, odvijaju se u školi i provodi ih školovano osoblje. Uključivanjem u izvannastavne aktivnosti dijete je aktivno, druži se s prijateljima te se pozitivno potiče njegov razvoj.
Veliki izazov roditeljima je što djeca provode previše vremena ispred ekrana, što naravno utječe na njihovo fizičko i mentalno zdravlje, ali i na cijeli niz drugih rizika npr. rizik od cyberbullyinga. Roditelj mora biti svjestan činjenica da ako djetetu da mobitel onda mora kontrolirati koje aplikacije dijete koristi i koliko vremena provodi na mobitelu. Aplikacije kao što su Tik Tok, Instagram, Snapchat mogu koristi djeca samo starija od 13 godina, a čest je slučaj da dijete ove aplikacije koristi već i ranije. Prerana i pretjerana izloženost mobitelu također može utjecati na socijalne vještine. Djeca koja provode puno vremena ispred ekrana imaju manje prilika za igru s vršnjacima i komunikaciju s obitelji, što može smanjiti razvoj socijalnih vještina poput empatije, dijeljenja i rješavanja sukoba.
Interakcije licem u lice su ključne za razvoj jezika. Manjak ovih interakcija može usporiti razvoj govora i komunikacijskih vještina. Rana izloženost ekranima također se povezuje s činjenicom da gotovo 60% djece ima poremećaj govora, a sve više djece ne progovara do treće godine. Problemi s koncentracijom, pisanjem i računanjem su također u porastu. Te smetnje se razvijaju u prvih nekoliko godina života i nisu urođene. Prekomjerna izloženost digitalnim uređajima i gledanje nasilnih ili dobi neprimjerenih sadržaja mogu ostaviti učinak i na razvoj socio – emocionalnih vještina kod djece, ponajviše u kontekstu manjka empatije, tolerancije na frustraciju te kapaciteta za suradnju i rješavanje sukoba s vršnjacima.. Sve češće djeca imaju izljeve bijesa te žele da im učiteljica posvećuje isključivu pažnju.
Nastavnici u školama primjećuju da djeca više ne mogu sjediti mirno i biti koncentrirani na sat od 45 minuta te su prisiljeni svakih 5 minuta izmjenjivati aktivnosti. Ovo se povezuje s činjenicom rane izloženosti ekranima gdje se sadrži brzo izmjenjuju što može dovesti do problema s pažnjom i to otežanog praćenje nastave. Zbog toga sve veći broj djece ne vole školu jer najjednostavnije rečeno nastava nije nalik na Tik Tok.
Rješenja
Jedno od najvažnijih rješenja je postaviti granice. Uspostaviti pravila o vremenu provedenom ispred ekrana. Sat vremena ispred ekrana, sat vremena igra i sl. Svakako provjeriti što dijete gleda te spriječiti izloženost onoga što je štetno za dijete.
Pustite dijete neka mu bude dosadno!
Današnje generacije djece nemaju priliku doživjeti dosadu. Umjesto da traže društvo ili se igraju na otvorenom, djeca sada posežu za tabletima, mobitelima ili daljinskim upravljačima. To im onemogućava razvoj kreativnosti i rješavanja problema. Dosada je nužna za mentalni razvoj jer potiče djecu na samostalno razmišljanje i kreiranje vlastitih rješenja. Vaš posao nije da ih cijelo vrijeme animirate. Pokažite im igračku, papir, bojice, kostim i neka igre započnu.
Potaknite dijete na fizičku aktivnost. Osim što je bavljenje sportom zdravo za naš organizam on je ujedno i pokretač interakcije licem u lice čime se razvijaju socijalne vještine. Dijete na taj način uči kako gubiti, kako reagirati tijekom sukoba te da trud i vježba dovode do rezultata.
Sve slabiji rezultati novih generacija na polju motorike, općeg znanja, matematičko-logičkih i verbalnih sposobnosti uvelike su posljedica korištenja igraćih konzola i mobitela. Stoga djetetu treba kupovati igračke koje prvenstveno služe za razvoj motoričkih sposobnosti. Primjeri takvih igračaka su šablone za vezanje uzica, šivanje na tkalačkom stanu ili s većom iglom, miješanje tijesta, oblačenje malih lutkica, rezanje škaricama.
Odlične igre uključuju precrtavanje različitih predložaka, bojanje vlastitih crteža, slaganje slagalica ili puzzli. Ponuditi djetetu različite zadatke opažanja i kombiniranja te razvrstavanja. Igranje s lutkama ili različitim likovima (kauboji, dinosauri). Izmišljanje vlastitih priča, igre pretvaranja i maskiranja, kao i društvene igre poput Una, Čovječe ne ljuti se i šaha također su korisne.
Zaključak
Potrebno je hitno djelovati kako bi se smanjila izloženost djece ekranima i poboljšao cjelokupni razvoj djece. Vrijeme provedeno pred ekranom treba svesti na minimum jer prekomjerna izloženost digitalnim uređajima može uzrokovati niz problema, uključujući poteškoće s koncentracijom, disleksiju, poremećaje govora i slabije razvijene motoričke sposobnosti.
Umjesto toga, djecu treba poticati na aktivnosti koje potiču njihovu kreativnost, fizičku
spremnost i socijalne vještine.
Roditelji, odgojitelji i učitelji trebaju raditi zajedno kako bi djeci osigurali okruženje koje potiče zdrav razvoj. Samo tako možemo osigurati zdravu, sretnu i uspješnu budućnost za našu djecu.
Edukativne igračke Edu3D nalaze se na ovom linku
Autorica: Sanela Toša Ljubičić, mag.educ philol croat i mag.educ.hist
