Danas istražujemo prebiotička vlakna i o zdravlju crijeva zajedno sa znanstvenicom Enom Melvan kako bismo istražili važnost prebiotičkih vlakana. Pripremite se za duboko uranjanje u područje koje sve više privlači pažnju zdravstvene zajednice. Od ključne uloge u očuvanju zdravlja crijeva do šireg utjecaja na opće blagostanje, otkrijte zašto su prebiotici postali govor današnjice
Kako ste došli na ideju proizvodnje prebiotičkih vlakana? Što vas je potaknulo da se upustite u ovaj posao?
Radila sam u znanosti i kao jedan dio svog doktorskog rada sam radila istraživanje kako probiotici i prebiotici djeluju na mršavljenje. Pokazalo se da prebiotici imaju puno veći utjecaj na gubitak kilograma nego sami probiotici.
Na posao me potakla činjenica da sam doktorirala, vratila se iz Sydneya natrag u Hrvatsku i dogodio se lock down. Nisam mogla nikako pronaći posao, a same prebiotike sam imala već kao sirovinu od doktorata pa sam skupila hrabrosti, tražila poticaje za samozapošljavanje i tako su nastala FIBER prebiotička vlakna 🙂
Koje su glavne prednosti konzumacije prebiotičkih vlakana za obitelji?
Prebiotička vlakna su baš korisna za sve, posebno za obitelji. Evo nekoliko ključnih prednosti:
Poboljšanje probave – Prebiotička vlakna pomažu u održavanju redovitosti crijeva jer potiču rast dobrih bakterija u crijevima. To može pomoći da se smanje problemi poput zatvora.
Jačanje imuniteta – Kada su crijeva zdrava, i imunološki sustav je jači. Prebiotici hrane dobre bakterije koje pomažu u borbi protiv infekcija i bolesti.
Kontrola tjelesne težine – Vlakna mogu pomoći u osjećaju sitosti, što znači manje prejedanja i lakše upravljanje težinom. To je korisno za cijelu obitelj, pogotovo ako neko pokušava smršaviti.
Smanjenje rizika od nekih bolesti – Redovita konzumacija prebiotika može smanjiti rizik od određenih zdravstvenih problema, kao što su dijabetes tipa 2, kardiovaskularne bolesti i čak neke vrste raka.
Ukratko, uključivanje prebiotičkih vlakana u obiteljsku prehranu može stvarno doprinijeti zdravijem načinu života. Jela kao što su zobene pahuljice, banane, češnjak i luk su odlični izvori prebiotika, pa ih možete redovito ubacivati u obroke.
Kopiraj kod te ostvari 10% popusta na kupovinu 3x Fiber vlakana.
Idi direktno u –> trgovinu.
Možete li pojasniti kako ova vlakna potiču razvoj dobrih bakterija u crijevima i na koji način to utječe na naše opće zdravlje?
FIBER tj kukuruzni dekstrin je vrsta prebiotičkog vlakna. Prebiotička vlakna su posebna jer ne probavljamo ih u gornjem dijelu probavnog trakta, što znači da stižu do debelog crijeva netaknuta. Tamo služe kao hrana za dobre bakterije, kao što su bifidobakterije i laktobacili.
Evo kako to funkcionira:
- Hrana za dobre bakterije – Kada kukuruzni dekstrin dođe do debelog crijeva, dobre bakterije ga fermentiraju. Taj proces fermentacije proizvodi kratkolančane masne kiseline (SCFA) koje su super važne. One pomažu u održavanju zdravlja crijevne sluznice, štite od patogena (loših mikroba) i mogu čak pomoći u regulaciji upala u tijelu.
- Poboljšanje zdravlja crijevne barijere – Kratkolančane masne kiseline koje nastaju fermentacijom pomažu u jačanju crijevne barijere, što je važno za sprječavanje ‘curenja’ štetnih tvari iz crijeva u krvotok.
- Imunološki odgovor – Crijeva su ključno mjesto za imunološki sustav. Zdrava crijevna flora, koju potiče kukuruzni dekstrin, igra važnu ulogu u pravilnom funkcioniranju imunološkog sustava. Na primjer, može pomoći u smanjenju upalnih odgovora koji su povezani s mnogim kroničnim bolestima.
- Kontrola šećera u krvi – Kukuruzni dekstrin može pomoći u kontroli razine glukoze u krvi tako što usporava probavu ugljikohidrata. To može biti posebno korisno za osobe s dijabetesom ili one koji pokušavaju kontrolirati svoju tjelesnu težinu.
Dakle, redovita konzumacija kukuruznog dekstrina i drugih prebiotičkih vlakana može znatno pridonijeti zdravlju crijeva, što se pozitivno odražava na opće zdravlje i dobrobit cijelog tijela.
Kopiraj kod te ostvai 10% popusta na kupovinu 3x Fiber vlakna.
Idi direktno u –> trgovinu.
Kako se Fiber vlakna mogu integrirati u svakodnevnu prehranu? Imate li preporuke ili savjete za njihovu optimalnu konzumaciju kako bi se postigle najbolje probavne i zdravstvene koristi?
Integracija Fiber vlakana u svakodnevnu prehranu može biti jednostavna i ukusna! Evo nekoliko prijedloga kako ih možete uključiti u svoje obroke, te nekoliko savjeta za optimalnu konzumaciju.
Kako uključiti Fiber vlakna u prehranu:
Doručak – Počnite dan sa smoothiejem u koji dodate žlicu Fiber vlakana. Također, možete ih umiješati u zobenu kašu ili jogurt.
Ručak i večera – Dodajte Fiber vlakna u juhe, variva ili tijesto za pizzu. Vlakna se lako mogu pomiješati s umacima i dresinzima, dodajući nutritivnu vrijednost bez mijenjanja okusa.
Užine – Napravite domaće energetske pločice ili muffine s dodatkom Fiber vlakana. Također, možete ih posipati po voćnoj salati ili pomiješati s orašastim plodovima za brzi snack.
Savjeti za optimalnu konzumaciju:
- Postupno povećavanje unosa – Kada počinjete dodavati vlakna u svoju prehranu, važno je to činiti postupno. Naglo povećanje može dovesti do nadutosti ili drugih probavnih smetnji. Dajte svom tijelu vremena da se prilagodi.
- Pijenje dovoljno tekućine – Vlakna upijaju vodu, stoga je važno piti puno tekućine kako bi vlakna mogla pravilno funkcionirati. Ovo pomaže u sprječavanju zatvora i osigurava glatko prolazak kroz probavni sustav.
- Raznolikost u prehrani – Iako su Fiber vlakna odličan dodatak prehrani, najbolji rezultati se postižu uravnoteženom prehranom koja uključuje raznovrsne izvore drugih hranjivih tvari.
- Pratite svoje tijelo – Slušajte svoje tijelo kako biste vidjeli kako reagira na povećani unos vlakana. Ako osjetite neugodnosti, prilagodite količinu.
Integracijom Fiber vlakana u svoju prehranu na ovaj način, možete poboljšati svoje probavno zdravlje i općenito blagostanje.
Naravno, tu je još jedan jednostavan način kako koristiti Fiber vlakna: samo ih možete zamiješati u čaši vode i popiti. To je brz i praktičan način da uvrstite vlakna u svoju dnevnu rutinu, posebno kada ste u žurbi ili ne stignete pripremiti obrok.
Ena Melvan, PhD
