Upravljanje energijom: Kako svjesnost i pozitivne prakse mogu smanjiti stres
Probudio me je oštar zvuk piljenja metala. Susjed nešto dovikuje. Netko mu odgovara još glasnijim tonom. Ponovno zvuk rezanja metala električnom pilom… „Izgleda da to neće uskoro prestati… Trebala bih mu nešto reći. Ne, nitko ovdje ništa ne govori… Zašto ljudi ništa ne govore? Trebala bih ipak nešto reći… Zar nisu radovi zabranjeni u vrijeme sezone?” …Zvuk budilice. “Gdje sam? Zar je već toliko sati? Opet ću preskočiti jutarnju gimnastiku…”
Ovakve i slične misli koje nam često nekontrolirano „prolaze glavom”, jedan su od najvećih potrošača naše energije.
Od trenutka kada se probudimo naša energija počinje curiti poput pijeska na pješčanom satu. No, razlika je u tome što je ne vidimo, te većina ljudi misli kako je imamo u bezgraničnim količinama. Istina je upravo suprotno. Svatko od nas budi se ujutro s punim spremnikom svoje energije, kojeg onda može trošiti dok se zaliha ne iscrpi. A, onda…
Iako mislimo da većinu energije trošimo na fizičku aktivnost, evo nekoliko interesantnih podataka o tome gdje se sve i koliko naše energije troši:
– 60 – 75% energije trošimo na osnovne životne funkcije kao što su disanje, cirkulacija krvi, održavanje tjelesne temperature, funkcije organa i druge funkcije znane i kao bazalni metabolizam (osnovna količina energije potrebna za održavanje vitalnih funkcija organa dok je tijelo u stanju mirovanja)
– 20% ukupne energije tijela troši mozak za različite funkcije, kao što su: procesuiranje informacija, učenje, pamćenje, razmišljanje, te održavanje osnovnih vitalnih funkcija
– 15 – 30% prosječan čovjek troši na fizičku aktivnost, uključujući čišćenje, hodanje,
vježbanje i dr.
– 10% probava i apsorpcija hranjivih tvari iz namirnica.
Iz ovoga vidimo kako većinu naše energije tijelo troši bez naše svjesne namjere. Također, uviđamo koliko je važna zdrava prehrana lako probavljivim namirnicama. A, ono što nam često promakne je činjenica da je najveći potrošač naše energije – mozak.
Tijekom dana primamo oko 70,000 informacija, što je puno više od onoga što trebamo, želimo i možemo procesuirati. Pored redovnog protoka informacija, korištenje interneta i društvenih mreža znatno povećava taj broj. Dodatno, procesuiranje negativnih informacija zahtijeva veću količinu energije zbog povećane mentalne aktivnosti i stresa. Dok, pozitivne informacije i emocije koje iz njih proizlaze mogu doprinijeti boljem emocionalnom i fizičkom stanju, te dobijemo efekt „hranjenja” emocionalnog i energetskog tijela. S obzirom na to da da ljudski mozak (zbog evolucijskog mehanizma koji nam je omogućio preživljavanje) ima
tendenciju više pažnje posvećivati negativnim informacijama; jedini način kako doskočiti ovom fenomenu jest kultiviranje svjesnosti i življenje u sadašnjem trenutku.
Evo nekoliko praksi koje nam u tome mogu pomoći:
– Mindfulness: Mindfulness je praksa usmjeravanja pažnje na sadašnji tresnutak bez
osuđivanja i prosuđivanja. Ova praksa nam redovitom primjenom može pomoći u smanjenju automatske reakcije na negativne misli i emocije, povećavajući našu sposobnost da ih prepoznamo, te na njih odgovorimo na konstruktivan način.
– Meditacija: Meditacija, a posebno mindfulenss meditacija, može nam pomoći u smanjenju reaktivnosti mozga na negativne informacije. Neka istraživanja pokazala su da redovna meditacija može smanjiti aktivnost dijela mozga povezanog sa strahom i stresom, a povećati aktivnost dijela odgovornog za izvršne funkcije i emocionalnu regulaciju.
– Svjesnost i prihvaćanje: Prakse svjesnosti uključuju prihvaćanje trenutnog iskustva bez pridodavanja negativnog ili pozitivnog predznaka datoj situaciji, te bez pokušaja da ih se odmah promijeni ili izbjegne. Ovom praksom bolje upoznajemo sebe, dinamiku života, te mehanizme univerzalnih zakona kroz promišljanje i traženje lekcija koje su nam potrebne za naš daljnji napredak i razvoj. Ovaj pristup može smanjiti stres i povećati emocionalnu otpornost.
– Pozitivna psihologija: Fokusiranje na pozitivne aspekte života i izražavanje zahvalnosti može pomoći u promjeni fokusa s negativnog na pozitivno. Prakse poput vođenja dnevnika zahvalnosti mogu povećati osjećaj sreće i zadovoljstva.
– Fizička aktivnost: Redovito vježbanje, čak i u vrlo kratkim intervalima od 7 – 15 minuta može pomoći u smanjenju stresa i poboljšanju raspoloženja, što može smanjiti fokus na negativne informacije.
Sve ove tehnike mogu pridonijeti smanjenju pristranosti našeg mozga na negativne
informacije. Ono što je ključno jest; razvijati svjesnost i prisutnost u svakodnevnom životu kako bi se smanjila automatska reakcija.
Ukoliko vam se navedene prakse čine preteške ili smatrate da im trenutno ne možete
posvetiti svoje vrijeme, evo jedne prakse koja se vrlo lako može uklopiti u užurbani način života: potrebno je samo prestati prigovarati, žaliti se i ogovarati, a izraze „ne mogu” i „moram” zamijeniti izrazima „ne želim” i „želim”.Time ne samo da ćete uvelike smanjiti potrošnju svoje energije, već ćete se osjećati pozitivnije i osnaženije.
Kako biste sebi olakšali početak možete odabrati samo jednu od opcija, npr. odlučiti ne
prigovarati 7 dana.
Pored uštede energije ova nam praksa omogućava da bolje upoznamo sebe. Nakon sedam dana, može se produžiti na 28, pa i na 40 dana. 40 dana je uobičajeno vrijeme za promjenu navika, a pored energije dobija se i više samopouzdanja i vjere u sebe.
Tko zna, možda vam se ova tehnika svidi, pa je odlučite primijeniti i na druga područja svojeg života.
Autorica: Nives Radan, Intuitive Energy and Success Coach,
Templum Est
